RADIO TELEVIZIJA SUBOTICA

RADIO TELEVIZIJA
SUBOTICA

Kultura

Naučno-stručni skup u okviru Dana Balinta Vujkova

Karolina Bašić | 20. oktobar 2017. | 14:32 | Kultura

Naučno-stručni skup u okviru Dana Balinta Vujkova

Međunarodni naučno-stručni skup, u okviru XVI Dana Balinta Vujkova, danas je održan u čitaonici Gradske biblioteke. Organizatori naučnog skupa su Hrvatska čitaonica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u saradnji sa Naučnim zavodom Hrvata iz Mađarske.

Tradicionalni međunarodni naučno-stručni skup okupio je 30 predavača iz Mađarske, Hrvatske i Srbije. Osim književnih tema, ove godine svoje mesto na skupu našle su I jezikoslovne teme,  o pozorištu, teorijskoj i esejističkoj književnosti, ali i kulturno-istorijske.

Katarina Čeliković, predsednica OO „XVI Dani Balinta Vujkova“: „To samo znači da tematiziramo ne samo sami sebe, već da se umrežavamo, jer evo podsjećam, ovdje na ovom skupu, sada u suorganizaciji sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Pečuhu, organiziramo na neki način bijenalne skupove na kojima onda možemo umrežavati i tematski ono što nas povezuje. Tako ćemo danas čuti jezikoslovce iz Osijeka, Zagreba, Pečuha, Baje. Oni će, također, tematizirati i književnu baštinu, ne samo staru, već i suvremenu, time Balint Vujkov prelazi granice početaka i na neki način daje se novum svemu ovome.“  

U ovogodišnjem programu naučnog skupa našlo se izlaganje Ante Bežena, profesora Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, na vrlo interesantnu temu za ovdašnje Hrvate: „Zašto novoštokavski ikavski dijalekt nije prihvaćen kao hrvatski jezični standard?“

„Ikavski izgovor mogao je biti na isti način književni jezik kao što je zapravo sada ijekavski. Dakle, i ikavski i ijekavski imali su isti jezični kapacitet da postanu književni jezici, ali su političke okolnosti odredile da to bude ijekavski. Tako je ijekavski književni odnosno standardni hrvatski jezik, a ikavski je, naravno, dijalekt“, objašnjava prof. Ante Bežen, Učiteljski fakultet, Zagreb.

O ovim, ali i drugim temama govoriće se i u drugom delu naučnog skupa, koji će se nastaviti sutra, na istom mestu, od 9 časova. Da su ovakvi događaji izuzetno značajni, radi očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta na ovim prostorima, mišljenje je jednog od učesnika skupa. 

„Ja sam osvjedočen da je vrlo važno priređivati ovakve skupove, jer znam kolika je teška ova borba za opstanak neke narodne zajednice, osobito je važno očuvati kulturu, identitet i jezik, jer znam koliko je to teško za nas u Gradišću u Austriji. Za hrvatsku zajednicu na ovim prostorima, vrlo je važno probiti se uz ostale jezike koji ovde postoje,“ dodaje prof. Robert Hajszan, Panonski institut, Pinkovac (Gradišće), Austrija.

Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i reči, ocenjeni su kao jedna od najvećih i najznačajnijih književnih manifestacija hrvatske manjine u Vojvodini.

Komentar

CAPTCHA code

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila:

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Molimo Vas da se prilikom pisanja komentara pridržavate pravopisnih pravila. Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija neće odobriti komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara. Komentar će biti objavljen nakon što urednik pregleda tekst.

Ostale vesti iz ove kategorije